1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Cilj ovog kolegija je osposobiti studente za kompetentno i profesionalno čitanje najsloženijih oblika književnih i neknjiževnih tekstova uz svijest o postizanju čitalačkog konsezusa, o ideološkoj uvjetovanosti svakog čitanja i činjenici da se uvijek čita unutar neke okvirne hegemonije. Drugi, šire zamišljeni ciljevi kolegija su: razviti kritičko čitanje uz uvažavanje određenih postavki pojediačnih metodlogija čitanja i tumačenja tekstova i uvježbati čitanje iz pojediačnih perspektiva, odnosno različito determinaranih modela čitanja: post- strukturalističkog, postkolonijalnog, feminističkog i fenomenološki utemeljenog. Uz praktičan pristup tekstu, studenti trebaju upoznati i osnove različitih metodoloških pristupa tekstu, s naglaskom a teorijske pristupe književnosti i kulturi iz druge polovice dvadesetog stoljeća i početka novog tisućljeća. Posebno je važan cilj naučiti dekodirati ideološke uvjete čitanja i diskurzivne zadanosti interpretacijskog polazišta. I konačno, važan cilj predstavlja razvoj kritičkog mišljenja, snalaženja u prostoru presijecanja različitih humanističkih disciplina i s time vezana teorijska literatura. Uz sve navedeno, ovaj kolegij će kod studenata razviti svijest o čitateljskoj kompetenciji i multimedijalnom karakteru suvremene humanističke paradigme.

1. Po završetku ovog kolegija studenti će biti osposobljeni: Istraživati i kritički promišljati značenje i strukturu književnih i neknjiževnih tekstova.
2. Proučavati znanstvenu i stručnu literaturu uzimajui u obzir čimbenike usporedbe i moguću primjenu znanja i vještina u novim situacijama.
3. Primjenjivati refleksivne i kritičke metode u formiranju vlastitih pretpostavki o književnim konceptima, poetici, književnoj vrijednosti (vrijednoj književnosti) i utjecaju ideologija i hegemonija na značenje i čitanje tekstova.
4. Raspravljati o istraživačkim pristupima koji se koriste na području teorije književnosti i kulturalne teorije.
5. Raspravljati o ključnim pitanjima iz područja teorijskog mišljenja i humanističkih paradigma na lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini.
6. Primjenjivati znanja stečena u ovom kolegiju na studij književnosti, a potom i na pisanje o književnosti te predavanje književnosti.
7. Kriteriji vrendovanja i ocjenjivanja pojedinih elemenata (od 1 do 6) opisani su u repozitoriju kolegija.

1. Demon teorije, Compagnon, A, AGM, Zagreb, 2007.
2. Šest šetnji pripovjednim šumama, Eco, U., Algoritam, Zagreb, 2006.
3. Nevolje s rodom, Buttler, J., Ženska infoteka, Zagreb, 2002.
4. Nacionalizam i imaginacija, Odabrana poglavlja prema rasporedu seminara u dogovoru s profesorom, Spivak G. C, Fraktura, Zagreb, 2011.
5. Suvremene teorije pripovijedanja, Odabrana poglavlja u dogovoru s profesorom., Vladimir Biti, Globus, Zagreb, 1992.
6. Naracija nacije: problemi (književne) pri/povijesti, Odabrana poglavlja za seminare u dogovoru s profesorom., Boris Škvorc, Književni krug, Split, 2017.

1. Pojmovnik suvremene književne i kultrne teorije, Odabrane natuknice u dogovoru s profesorom, Vladimir Biti, , 2000.

Hrvatski jezik-3. zimski semestar(diplomski studij) - Redovni studij - Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni); smjer: kulturološki
Hrvatski jezik-3. zimski semestar(diplomski studij) - Redovni studij - Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni); smjer: nastavnički