Početna

ORJUNA

Ideologija i književnost
Nagrada "JUDITA" za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2006. godini

 

         Iz sadržaja :  

1. Grad kroz povijest

2. Ilirski pokret

3. "Narod koji nastaje"

4. "Treći korijen i potencija iz (dvije) ništice"

5. Časopisi i listovi napredne/nacionalističke omladine

6. Književnost nacionalističke omladine  

 

I. dio

 

1. Raspad Monarhije i – ujedinjenje

2. Prilike u Dalmaciji i Splitu

3. Od Jugoslovenske Napredno - Nacionalne Omladine do  Orjune

4. Ideologija Orjune

5. "Mladošću osveženo jugoslovenstvo"

6. Književnost Orjune  

II. dio

 

1. NIKO BARTULOVIĆ

2. ĐURO VILOVIĆ

3. MIRKO KOROLIJA

4. ĆIRO ČIČIN-ŠAIN

5. SIBE  MILIČIĆ

6. IVO  LAHMAN

7. BRANKO STANOJEVIĆ

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ORJUNA - Ideologija i književnost

Sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.

 


 

 Iz obrazloženja :

"Knjigom Orjuna-Ideologija i književnost Ivan Jurin Bošković popunio je nemalu prazninu u našoj literarnoj, kulturnoj, ali i društvenoj povijesti. Nećemo kazati da je tema bila baš tabuizirana, ali svakako nedovoljno istražena i često olako apsplvirana, A ovim sustavnim proučavanjem i odmjerenim tumačenjem dobili smo živu i uvjerljivu sliku jedne epohe i jedne totalitarno ideologizirane tendencije, koja je ostavila traga i obilježila mnoge osobnosti i pojave, naročito u dalmatinskom, posebno splitskom ambijentu.Bez unaprijednih predrasuda, ali sa sviješću o zadrtosti, netolerantnosti i bitni neprijateljskom stavu Orjune i orjunaša prema mnogim vittalnim hrvatskim vrijednostima, Bošković je pretresao golemu publicističku i književnu građu..."

 http://www.vjesnik.hr/

 

 

 
Jutarnji list : obrazloženje uvrštenja među 12 najboljih publicističkih djela u 2006. god.

Književni kritičar Ivan J. Bošković (r. 1953.) pristupio je temi jugoslavenske nacionalističke omladine s partikularističkog, recimo “splitskog” gledišta. Prateći kako se Split s konca XIX. i XX. stoljeća okreće jugoslavenstvu i vidi u njemu šansu opstanka, pisac se dotiče jedne od važnih tema u hrvatskoj ne samo političkoj nego i kulturno-književnoj povijesti.
Njega zanima zašto je jugoslavenstvo i Beograd privuklo splitske, odnosno dalmatinske mladiće koji su se, više-manje, ovako ili onako, željeli baviti kulturom i književnošću. Njega zanima zašto su orjunaške ideje pronašle i imale uporište u Splitu. On ih analizira prvenstveno kroz životopise i književna djela Nike Bartulovića, Đure Vilovića, Mirka Korolije, Ćire Čičin-Šaina i Sibe Miličića.
Namjera pisca nije ni bila da objavi odgovore na mnoga pitanja “zašto”, ali oni odgovori kojih se tako konkretno, jasno i privlačno držao daju sliku ne samo o Splitu nego i Hrvatskoj jednoga vremena.